U hladnijim danima neizostavna je čaša kuhanog vina bogatog različitim ukusima. Tradicija uživanja u kuhanom vinu ima bogatu historiju, te su ga različiti društvni krugovi obogaćivali jedinstvenim kombinacijama skupocjenih začina, oplemenjujući ukus najkvalitetnijih vina.
Danas se najčešće u kuhanom vinu koriste šećer, cimet i klinčići, a kuhano vino postalo je sinonim za dolazak hladnog vremena.
Iako na prvi pogled kuhano vino izgleda jednostavno za pripremiti, ono ipak zahtijeva strpljenje i poznavanje trikova.
Vrste vina za kuhano vino
Postoji ustaljeno mišljenje kako će i ono najjeftinije vino biti ukusno dodamo li u njega prave začine. Ipak, želite li stvoriti najbolje okuse ovog toplog pića, trebali bi uložiti mnogo više vremena i truda u sam odabir vina. Vino je osnova ovog napitka, pa njegova vrsta i kvaliteta bitno utječu na krajnji okus.
Najbolja su crna vina voćnog okusa, umjesto vina bogatih taninom, jer unatoč i kilogramu šećera kojeg ćete dodati u vino, ono će i dalje biti gorkastog i jakog okusa. U svakom slučaju nećete pogriješiti s cabernet sauvignonom, frankovkom, portugiscem, teranom i crnim pinotom. Želite li jaču, gušću, gorkastiju i pikantniju verziju kuhanog vina, posegnite za crnim vinima s manje kiseline kao što su plavac mali, vranac ili merlot.
Imajte na umu da će skupocjena vina kuhanjem izgubiti svoja delikatna svojstva pa bi bilo bolje da skupocjenu bocu rezervišete za pijuckanje uz savršeni obrok.
Unatoč tradiciji da se kuhano vino sprema prvenstveno od crnog vina, danas je jednako zastupljeno i bijelo vino.
Bijela vina dobro će poslužiti kao baza lakšim i nježnijim kuhanim vinima pa birajte laganiju graševinu, malvaziju, žlahtinu, moslavac i rizling. Glavno je da odabrana vina imaju naglašenu kiselinu.
Da li ste probali ove narodne lijekove protiv prehlade i gripe?
Zagrijte tijelo i podignite imunitet ovim namirnicama
Začini za kuhano vino
Osim osnovnih sastojka (vina, šećera, cimeta i klinčića) u kuhanim vinima koriste se i mnogobrojni slatki i slani mirisni dodaci. Kombinacije se kreću od dodavanja naranči, klementina, limuna, brusnica, anisa, lovora, zrna papra, vanilije, kardamoma i đumbira.
Đumbir i limun su poželjni u bijelom kuhanom vinu, kardamom, narandže i klementine u crnom kuhanom vinu, dok s muškatnim oraščićem i vanilijom morate biti pažljivi. U pojedinim receptima mogu se naći konjak, rum, likeri i voćni čajevi, a u egzotičnim receptima može se kao zamjena šećeru naći med.
Ovo su prirodni izvori željeza
Namirnice od kojih tijelo ima neprijatan miris i one koje ga anuliraju
Sirup
U većini tradicionalnih recepata sve začine stavite u vino (razrijeđeno s malo vode) i polako kuhate do vrenja. No takvim zagrijavanjem za karamelizaciju šećera i za sažimanje začina gubi se dosta alkohola i vinske arome.
Zato je od velike važnosti za bazu kuhanog vina pripremiti sirup, tj, prvo karamelizirati šećer, dodati malo vina i začine, sve lagano kuhati do kad se okusi ne prožmu i na samom kraju dodati ostatak vina.
Iako mnogi recepti traže ogromne količine šećera, ipak pripazite na njegovu količinu posebno ako je riječ o desertnom vinu. Neki umjesto šećera stavljaju i med, no opet pripazite na njegovu količinu jer je med još intenzivnijeg okusa.
Kuhajte vino na laganoj vatri. Prilikom kuhanja posebnu pažnju posvetite tome da vino kuhajte polako kako bi se spojili svi okusi i kako ne bi ishlapio sav alkohol.
Dekorišite dom za praznike