Zeleni čaj vodi porijeklo iz Kine i Japana, od prije nekoliko hiljada godina, prema legendi o zelenom čaju iz 2750 godine p.n.e. otkrio ga je kineski car.
Nastao je biljke Camellie sinensis, od iste biljke su bijeli i crni čaj, a razlikuje ih način pripreme i obrade lišća – zeleni čaj se odmah nakon branja obrađuje vodenom parom (japanski recept), ili se prži u tavi (kineski recept) čime se sprječava oksidacija lišća.
Upravo enzimi, polifenol – oksidaze, peptidaze, alkohol – dehidrogenaze, su odgovorni za promjene proteina, masnih kiselina, aminokiselina i polifenola koji određuju različite vrste čaja, njegovih ljekovitih svojstava i okusa. Za vrstu zelenog čaja odgovorni su i porijeklo i uzgoj čaja. Nakon termičke obrade, lišće zelenog čaja presuje se i umotava u karakteristične oblike određene veličine koji ga, također, određuju.
Zeleni čaj ima više od tri stotine poznatih spojeva: kofein kojeg sadrži 1-5 % uz manje količine ostalih ksantanskih alkaloida (teofilin, teobromin, dimetilksantin, ksantin, adenin); polifenoli (5-27%) čiju većinu čine katehini (flavonoli); sadrži i vitamine B skupine i askorbinsku kiselinu; eterično ulje, proteine, klorofil, organske kiseline, aminokiseline od kojih se izdvaja teanin.
Jedna šolja čaja sadrži oko 50 – 100 mg kofeina i 300-400 mg polifenola, a koji su zaslužni za antioksidativni učinak čaja; pijenje čaja utiče na povećanje aktivnosti enzima i potiče detoksikacijske procese u tankom crijevu, jetri i plućima, sprječava djelovanje enzima urokinaze koji hrani kancerogene stanice u organizmu. Prevenciju u pojavi kancerogenih čelija pomaže zaustavljanje nastanka nitrozamina, posebno ako se zeleni čaj konzumira uz jelo.
Naučnici su došli do zaključka da zeleni čaj pomaže u prevenciji karcinoma pluća, gastrointestinalnog trakta te onih koji ovise o estrogenima, kao što su karcinomi dojke. Djeluje na arterosklerozu, visoki holesterol, pomaže kod Crohnove bolesti, visokih triglicerida, te jača imunitet cjelokupnog organizma.
Kao negativne učinke zelenog čaja naučnici navode jedino preveliku količinu kofeina, koja ima prejako djelovanje na živčani sistem, stoga može pobuditi anksioznost i nesanicu. Naročito ako se dnevno konzumira više od dvije šolje čaja, što je potrebno kako bi čaj imao svoj učinak.
Istraživanja govore u prilog zelenom čaju zbog aminokiseline L – teanina, koja povećava sposobnost učenja, poboljšava koncentraciju, smiruje živce, snižava krvni pritisak, ublažava simptome pms-a. Pored toga teanin utiče na djelovanje prevelikih količina kofeina i tako smanjuje njegov negativni učinak, a za razliku od kafe pozitivni stimulativni učinak kofeina duže traje. Nije sve baš najsvjetlije, neki naučnici smatraju da veće količine tanina i katehina imaju kontra efekt i mogu uticati na pojavljivanje karcinoma jednjaka.
Teanin utiče na povećanje nivoa dopamina u mozgu, čiji se porast doživljava osjećajem ugode. Djeluje na crijevnu mikrofloru, tako što uništava nepoželjne bakterije, pomaže u smanjenju upalnih procesa u organizmu, utiče na smanjenje pojave zubnog kamenca i krvarenja desni i na pojavu bakterija koje uzrokuju karijes. Kod detoksikacija može se primjeniti u obliku obloga na očima, kada su umorne i otečene, te kod pretjeranog izlaganja suncu. Pomaže kod glavobolja, te u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.
U prodaji se može naći u obliku čaja u filter vrećicama, i u listićima, dok se koncentrat može naći u obliku tableta i raznih kapsula. Može se pronaći kao ekstrakt za dodatak jelima i kao začin, te čaj bez kofeina za osobe koje ga konzumiraju u većim količinama na dan, ili onima koji su osjetljivi i na manje količine istog.
Razrjeđivanje čaja mlijekom smanjuje učinak teanina. Osobe koje uzimaju koagulante, koje pate od nesanice, visokog pritiska, astme i srčanih problema prije konzumacije većih količina (više od dvije šalice dnevno) trebale bi se konsultovati sa ljekarom.
Zeleni čaj ima najdjelotvorniji je ako ga pripremite tako da jednu čajnu kašičicu prelijete sa dva decilitra prokuhane vode, ohlađene na 70 stupeni celzija. Ostavite da odstoji između dvije i pet minuta, pijte nezaslađen jer u suprotnom nema tako ljekoviti učinak.
Zeleni čaj najviše se pije u Kini i Japanu, gdje je i stopa kancerogenih oboljenja najniža, a životni vijek najduži; u Indiji i nekim dijelovima Afrike, dok se u ostatku svijeta biljka Camellia sinensis najčešće pije kao crni čaj.
Kod nas, kao i u ostatku Europe, ljudi polako preuzimaju naviku pijenja zelenog čaja. Možda više iz potrebe zbog posljedica stresa, nezdrave prehrane i ubrzanog načina života, nego iz kulture pijenja čaja jer kod nas tu kulturu, nažalost, predstavlja drugi kofeinski stimulans – kafa.
Živjeli 🙂
pic: pexels
Preuzeto sa: fitness.com.hr