Brojne studije pokazuju da 95% ljudske populacije pokazuje hipersenzitivnost, nealergijsku reakciju organizma na određene komponente hrane i pića koji se uzimaju svakodnevno, a intolerancija može biti urođena ili stečena.
Metabolička, tj. urođena reakcija intolerancije, nastaje uslijed nedostatka ili smanjene aktivnosti nekog enzima, kao posljedica urođene greške u genetskom kodu nekog od enzima, uključenih u složene metaboličke procese. Ovakav poremećaj se javlja kod beba, a primjeri ovakvih poremećaja su fenilketonurija, mliječna intolerancija uslijed nedostatka laktaze i favizam, piše vasezdravlje.ba.
Svakodnevnim konzumiranjem namirnica koje naše tijelo ne može na pravi način resorbovati i metabolisati ili iskoristiti, dovodimo svoje tijelo u situaciju svakodnevnog opterećenja tom namirnicom i intolerancije.
Dugotrajna intolerancija na neku namirnicu ili više njih dovodi do narušavanja imuniteta i otvara put mnogim drugim alergenima i bolestima, bilo akutnim ili hroničnim.
Za razliku od alergije na neku namirnicu, ovo se stanje javlja satima, pa čak i danima nakon konzumacije određene hrane.
Popis hroničnih bolesti koje su posljedica IgG (imunoglobin G) intolerancije je iz dana u dan sve veći, simptomi su individualni, a skupe lijekove kojima se tretiraju različite hronične bolesti se u nekim slučajevima mogu jednostavno zamijeniti izbacivanjem toksične hrane.
Uvriježeno je mišljenje da su intolerancija na gluten ili laktozu (mliječne proizvode) jedini oblici nepodnošenja hrane, što je netačno.
Simptomi intolerancije
Najčešći simptomi intolerancije na hranu su:
gastrointestinalni (grčevi u stomaku, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor i sindrom iritabilnog crijeva); dermatološki (kožni osip, suha koža, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, akne, psorijaza); pretilost ili gubitak tjelesne težine; respiratorni (otok nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj); neurološki (glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica); psihološki (gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, hiperaktivnost).
Ako imate bilo koji od navedenih simptoma, koji variraju od osobe do osobe, tada je preporuka napraviti Test intolerancije na hranu, čime možete provjeriti koja je hrana idealna, a koja štetna, toksična za vaš organizam.
Imunološka reakcija na dugoročnu intoleranciju određene namirnice ili vrste pića može voditi do nekih hroničnih stanja kao što su: artritis, astma, kandidijaza, celijaklije, anksioznost, probavne smetnje, zadržavanje vode u organizmu, oticanje, infekcija uha, sinusitis, fibromijalgija, nesanice, bol u mišićima, mentalni umor…
Testirajte se
Screening test počinje vađenjem krvi, a završava se laboratorijskom obradom i spiskom o vašoj toleranciji na veliki broj namirnica, koje su označene kao idealne, neutralne, ili one koje koje treba eliminirati iz prehrane u vremenskom razdoblju od 3 mjeseca, nakon čega bi trebalo uraditi kontrolni test, kako bi se uvidjela uspješnost primjene dijetetskog režima.
Tu je i IgG test intolerancije, čija se pretraga krvi bazira na prisutnosti imunoglobulina G (IgG) specifičnih za određene namirnice.
Ako ne namjeravate raditi test, isprobajte eliminacijsku dijetu. Vodite dnevnik svih namirnica koje unosite, te pratite simptome. Kada imate listu namirnica za koje mislite da vam stvaraju probleme, izbacujete ih jednu po jednu iz prehrane na par sedmica, te opet pratite simptome, dok ne nađete u čemu je problem.
Photo by Alexy Almond – Pexels
