Sigurno ste primijetili da vam, kada se bavite nekom fizičkom aktivnošću, vaš tijelo uzvraća vitalnošću.
Redovna tjelovježba je najsigurniji i najjeftiniji način zaštite od mnogih bolesti: od obične prehlade, gripe do ozbiljnih mentalnih i tjelesnih bolesti.
Tjelovježba može smanjiti rizik određenih vrsta raka, senilnosti, seksualnih problema poput erektilne disfunkcije, dijabetesa tipa 2, bolesti srca, depresije, visokog pritiska, problema sa žuči i mnoge druge bolesti, tvrde istraživači Sveučilišta East Anglia.
Vježba ne mora nužno uključivati sate znojenja u teretani ili trčanje maratona, dovoljna je svakodnevna polusatna šetnja da vaše tijelo procirkuliše i pokrene niz pozitivnih procesa.
Ako ste stariji, vježbanje vam može pomoći zadržati ravnotežu, fleksibilnost i povećati gustoću kostiju.
Idealno, za najviše zdravstvenih dobrobiti, preporučuje se vježbanje, prestanak pušenja, zdrava ishrana i indeks tjelesne mase manji od 25.
Fleksibilnost je važna za bezopasno izvođenje fizičkih aktivnosti. Specifične vježbe fleksibilnosti uključuju polagano i ravnomjerno istezanje mišićnih skupina, bez trzanja ili poskakivanja; ove se vježbe mogu izvoditi prije ili poslije drugih oblika vježbanja ili u vidu zasebnog programa, što je slučaj kod vježbi joge ili Pilatesa.
Aerobno vježbanje je neprekinuta, ritmična tjelesna aktivnost koja se izvodi duže vrijeme, poput trčanja, brzog hodanja, plivanja, vožnje bicikla, veslanja i kajakarenja, klizanja i korištenja sprava za aerobno vježbanje (npr. pokretna traka, penjanje po stepenicama…).
Vježbe snaženja (izdržljivosti) obuhvataju snažnu mišićnu kontrakciju zbog opterećenja—slobodnim ili strojnim utezima. Takvo vježbanje povećava mišićnu snagu, izdržljivost i veličinu te poboljšava funkcionalnu i aerobnu sposobnost; istovremeno se povećava izdržljivost kardiovaskularnog sustava i fleksibilnost.
Kojom god se fizičkom aktivnošću bavili, ne zaboravite tijelo održavati hidriranim.
Photo: Karl Solano; Chevanon – Pexels