Slavljenje Nove godine je jedan od najstarijih običaja. Po nekim kazivanjima prvi koji su slavili su bili Kinezi, po drugim su to bili stari Germani ili Rimljani.
Stari Germani su slavljem obilježavali smjenu godišnjih doba. Kako zima u njihovim zemljama počinje sredinom novembra, kada se završava žetva, okupljali su se i veselili zbog obavljene žetve i predstojećeg odmora. Tako je, kažu, nastao veliki praznik: početak Nove Godine.
Nakon osvajanja Evrope, Rimljani su promijenili početak slavljenja nove godine na prvi siječanj. Novu godinu su slavili kao simbol početka novog života i novih nada za budućnost. Taj običaj i značenje zadržali su se do današnjih dana.
Dekorišite dom za praznike
Uštedite na nezaboravnim rođendanskim proslavama
Novogodišnja trpeza
Stanovnici zemalja Balkana tradicionalno su navikli oko novogodišnjih praznika jesti sarmu, zimsko jelo koje daje energiju, dok mnogi narodi svijeta prate određene običaje i vjerovanja za vrijeme praznika, prema kojima recimo određena hrana donosi sreću, obilje i zdravlje, ali pod uslovom da se jede na dočeku.
Tako Japanci za zdravlje, ljubav i deblje novčanike jedu duge rezance od heljdinog brašna, koje poslužuju u slatko-kiselom umaku. Toshikoshi, koji se ovisno o kraju nazivaju i misoka, kure ili fuku vuku korijene još iz 17. stoljeća.
Budući da je heljda otporna na razne vremenske uslove, u japanskoj je kulturi postala simbol snage i dugovječnosti.
Rezanci se lako lome, baš kao što bi se s lakoćom trebalo zaboraviti sve ružne događaje i emocije iz protekle godine, a uživa se i u ljepljivoj riži kako bi obitelj bila složna.
Japanska tradicija nalaže da domaćica na sto mora staviti i – mochi. Taj se ljepljivi kolač od kuhane i izmiksane riže reže na kocke i dijeli najmilijima kako bi ih u narednoj godini pratila sreća. Priprema se na različite načine – kuha se u vodi ili na pari ili se peče, a dodaju mu se orašasti plodovi, voće ili pelin za zelenu boju.
Pod utjecajem Kineza, 70 % Filipinaca krčka duge rezance, jer će tako u svoje domove privući zdravlje i dug život.
Na Filipinima nema proslave bez korpe sa okruglim voćem, jer okrugla hrana simbolizira zatvaranje jednog životnog ciklusa i otvaranje vrata novom. Dok otkucava ponoć na stolu je zdjela sa 12 vrsta voća, među kojima su najčešće lubenice, naranče i grožđe. Svako voće predstavlja jedan mjesec, a poželjno je da cijela godina bude pokrivena dobrim vibracijama.
U Holandiji nemojte odbiti tradicionalni specijalitet – oliebollen (masne loptice). Osim što su meke, slasne i mirišu na ušećerene agrume, suho voće ili jabuke, Nizozemci vjeruju da donose sreću, a poslužuju ih obilno posute šećerom.
Prizivanje novca
Zelena hrana je poželjna širom svijeta jer podsjeća na novac, a posebnona proslavama Amerikanaca ne nedostaje graška, špinata niti kupusa koji bojom podsjećau na dolar.
Niti Grci nisu imuni na alegorije s novcem. U novogodišnjoj noći poslužuje se vasilopita ili torta svetog Vasilija, u koju se prije pečenja utisne novčić. Ko novčić pronađe u komadu torte, bit će posebno sretan u nadolazećoj godini – pod uslovom da sporo žvače i ima dobre zube.
Recept za kuhano vino poznatih chefova
Recept za Christollen
Nova godina kroz istoriju
Poznavaoci mitologije i simbologije, kažu da Nova godina simbolizira regeneraciju univerzuma, obećanje novog rasta, čežnju za obnovom i počinjanje iznova, a praznovjerni ljudi vjeruju da će događaji koji se dogode prvog dana nove godine imati uticaj na događanja tokom cijele godine.
Prema nekim vjerovanjima na 12. zvuk ponoćnog zvona trebalo je skočiti sa stolice što je donosilo sreću u budućnosti.
Pucnjavom i pucketanjem bičem tjerali su se zli duhovi dok se danas to čini bacanjem različitih pirotehničkih stvari poput petardi ili pucanjem iz pištolja, ali su se razlozi tih običaja vremenom zaboravili.
Stari Rimljani su imali običaj žrtvovati se i dobro se ponašati kroz cijeli januar kako bi umilostivili boga Janusa da im podari sretnu godinu. U početku su se darivali samo rođaci, da bi kasnije rimski zakon propisao da se treba darivati (vrsta poreza) i car pa otuda običaj darivanja i posjećivanja rođaka i prijatelja na dan Nove godine.
Običaj starih anglosaksonaca da se ispija zdravica uz iskazivanje najboljih želja ostao je uobičajen do danas i raširio se u mnoge zemlje. Prilikom nazdravljanja treba uliti piće u čašu i staviti je na sto, a nikako ne pružati praznu čašu pa onda u nju sipati piće.
Buka koja se pravila u ponoć puhanjem u rog i zvonjenjem zvonima i loncima imala je za cilj da odagna zle duhove iz stare godine.
Stari Slaveni su obožavali vatru kojoj su pridavali natprirodne moći. Ukrašavali su trešnjeva stabla i palili svijeće u čast bogova plodnosti. Vatrom su istjerivali zle duhove, odvraćali nesreću od doma i prizivali dobre sile.
U mnogim zemljama se vjeruje da osoba koja prva prekorači prag u Novoj godini donosi manje ili više sreće. Smatralo se da je najbolje da to bude tamnokos muškarac, a ako još pokloni nešto od hrane, čitave će godine donijeti blagostanje i sreću domaćinstvu kojeg je posjetio.
Plavokos muškarac ili udovac nisu bili poželjni, a pogotovo ne riđokos koji donosi nesreću. Da se izbor ne bi prepuštao sudbini i zla sreća zakucala, postojao je običaj unajmljivanja “odgovarajuće” osobe koja se trebala pojaviti u pravom trenutku.
U novogodišnjoj noći Japanci iznad vrata svojih domova vješaju konopac koji će im donijeti sreću. Kada otkuca ponoć počnu s glasnim smijehom, koji bi im trebao donijeti radost i smijeh u Novoj godini.
Nizozemci na ulicama pale jelke, kako bi “otjerali zle duhove”, Švicarci slave pod maskama, oblačeći kostime koji simboliziraju dobre i zle duhove, od kojih bi trebali ostati samo oni dobri u Novoj godini.
U Španjolskoj je tradicionalno konzumiranje grožđa. Prije nego otkuca ponoć, Španjolci pripreme 12 grozdova, koje pojedu u trenutku ispraćanja stare i dočeka Nove godine, svaki grozd za jedan mjesec u godini.
U Velikoj Britaniji se vjeruje da prva osoba koja u Novoj godini uđe u kuću donosi sreću, tako da tu osobu daruju s novcem ili hljebom i slatkišima.
Nova godina, bez obzira kada je slavili ili s kojim običajima ju dočekali, uvijek je simbol novog početka, novih mogućnosti i prilika koje želimo u životu za nas i naše bližnje. Postoji i običaj da na Staru godinu ispišete na papir sve svoje želje za iduću godinu te se prisjetite što ste sve (pozitivno) učinili u prethodnoj. Zatim zapalite svijeću, stavite posudu s vodom, kamen, pero, i neki miris (ti predmeti predstavljaju elemente – vatra, voda, zrak, zemlja, eter) od kojih je čovjek sazdan. U podne na Novu godinu zapalite papir sa željama i pepeo zajedno sa ostalim predmetima i vodom sipajte u najbližu rijeku ili potok. To će osigurati da se vaše želje ispune u Novoj godini, jedno je od svjetskih vjerovanja.