Priče o lošem uticaju društvenih mreža prisutne su godinama, a često njihov najgori efekat osjete najranjiviji – djeca.
Nadmetanje za najbolji selfi ili snimak, ali i razni “izazovi” tema su medija, nažalost, tek kada se dogodi tragedija, poput nedavnih slučajeva devojčice koja je u Palermu stradala dok je snimala TikTok izazov “Blackout”, zbog kojeg se objesio i dječak u Rakovici (Beograd, Srbija). Ovaj izazov podrazumijeva da djeca stave kaiš oko vrata, stežu ga i snimaju to mobilnim telefonom dok ne padnu u nesvijest.
Kako prepoznati obrasce nasilništva u školi?
Zašto se švedski model vaspitanja smatra najboljim?
Zašto su djeca i tinejdžeri podložni ovako rizičnom ponašanju? Neurolozi kažu da dio mozga zadužen za racionalno mišljenje, prefrontalni korteks, nije u potpunosti razvijen do sredine dvadesetih godina. To znači da su tinejdžeri prirodno impulsivniji i da će vjerovatno djelovati pre nego što razmisle o svim posljedicama, jer su fokusirani na popularnost i trenutni efekat.
Pedijatri apeluju: 9 razloga da djetetu ne kupujete mobitel do 12. godine!
Zašto vas dijete ne sluša?
Roditelji bi morali ići u korak sa razvojem tehnologije i novim izazovima sa kojima se djeca suočavaju, a psiholozi savjetuju:
Raspitajte se šta sve od takvih izazova kruži društvenim mrežama i navedite dijete na razgovor tako što ćete ga ohrabriti da pokuša da vas iznenadi, da vam kaže nešto što vi niste čuli. Pitajte mirno, bez osuđivanja, šta misle o tim izazovima.
Ako tinejdžeri pominju interesovanje za učešće u izazovu, direktnim pitanjima ih podstaknite da razmisle o svakom koraku izazova. Zamolite ih da razmotre najgore ishode – opekotine ili odlazak u bolnicu, na primjer.
Zamolite ih da razmisle zašto bi to učinili, da li to vrijedi i da li su lajkovi i komentari vrijedni vremena provedenog u rješavanju posljedica, piše Mondo.rs.
Obavezno budite “prijatelji” na društvenim mrežama sa svojom djecom, jer ako pratite dešavanja na ovim platformama, to će vam pomoći da budete u kontaktu sa onim što se događa u njihovom svakodnevnom životu, u školi i šta rade njihovi prijatelji. Ako ne sarađuju, zaprijetite da, s obzirom na to da vi plaćate njihove račune i kupujete uređaje, možete im ih i oduzeti.
Djeca su često spremnija da pričaju o iskustvima svojih vršnjaka nego o sebi. Tako što ćete se raspitivati o tome šta je popularno u školi, šta rade prijatelji, dobićete više odgovora nego da ste direktno pitali šta oni rade.
Bez obzira na sve, najvažnije je imati što aktivniju komunikaciju sa djecom i nastojati što manje osuđivati njihovo ponašanje.
Umjesto toga, mirno razgovarajte o opasnostima u tim izborima.