Djeca s disleksijom netačno i sporo čitaju, zamjenjuju grafički slična slova, dugo speluju, tiho čitaju tekst, zamjenjuju riječi slične osnove. Važno je znati da disleksija i disgrafija nisu uzrokovane intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem.
Disleksija zahvata oko 10 posto svjetske populacije bez obzira na kulturu i jezik, može nastati pored normalne inteligencije, dobrog vida, sluha i motivacije za učenjem. Velik broj djece ne ovladava čitanjem u skladu s očekivanjima obrazovnog sustava. Najveće se poteškoće pojavljuju tijekom trećeg i četvrtog razreda kada se mijenja fokus i svrha čitanja. Djeca u toj dobi počinju čitati u svrhu učenja i sticanja novih znanja.
Disleksija je poremećaj učenja koji uključuje poteškoće u čitanju zbog problema s prepoznavanjem govornih zvukova i učenjem njihovog odnosa sa slovima i riječima (dekodiranje). Djeca s disleksijom nemaju automatizirano čitanje, poteškoća se manifestira u kodiranju pojedinih riječi. Očituje se u sporijoj brzini čitanja, nižoj razini tačnosti te nerazumijevanju pročitanog.
Čitanje je složena kognitivna aktivnost kojom pretvaramo slova u glasove te spajanje glasova u riječi koje su dio nekog teksta. Razumijemo pročitani tekst zahvaljujući jezičnim sposobnostima te prethodnim znanjima i iskustvima.
Kod djece sa disleksijom se loše čitanje odražava lošim razumijevanjem pročitanog pa ih okolina ih smatra lijenima, glupima, čudnim. Disleksiju vrlo često prati disgrafija koja je ustvari nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenoga jezika), koja se očituje u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim pogreškama.
Kada je vrijeme da posjetite logopeda?
Kako prepoznati da dijete ima problem sa sluhom?
Zašto je sve više djece kratkovidno?
Simptome i znakove disleksije teško je prepoznati prije nego što dijete krene u školu, ali neki rani tragovi mogu ukazivati na problem.
Simptomi koji mogu ukazati na to da bi vaše dijete moglo biti disleksičar:
Teškoće u povezivanju grafema s fonemom (slovo – glas), povezivanju glasova i slogova u riječi, strukturalne pogreške (vrata-trava, novi-vino).
Zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u…), zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije).
Zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im…), zamjene riječi (mračni-mačka, dobar-obad), dodavanje slova i slogova (brada-barada, brod-borod..).
Ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena), teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (slon-soln, 12-21).
Teškoće u pravcu smjera čitanja, vraćanje na već pročitani red, izostavljanje riječi i cijelih redaka, čitanje riječi na nekoliko pogrešnih načina.
Postoje četiri vrste testova kojima se procjenjuje i dijagnosticira disleksija:
1. Test automatskog prepoznavanja riječi – Mjeri se brzina i lakoća prepoznavanja i imenovanja slova, brojeva i predmeta. Dijete će dobiti tablicu u kojoj će odozgo prema dolje morati imenovati navedene predmete/slova/brojeve, a logoped će bilježiti u kojem vremenu i u kojoj tačnosti je dijete ispunilo zadatak.
2. Test procjenjivanja fonološke i fonemske svjesnosti traži segmentiranje riječi. Logoped će reći prve i zadnje slogove određene riječi (lju- i -čka), a od djeteta će tražiti da kaže srednji slog (-lja-).
3. Test ocjenjivanja sposobnosti dekodiranja riječi. Dijete naglas čita stvarne i lažne riječi gdje lažne izgledaju kao stvarne, ali su bez smisla.
4. Test provjeravanja tačnosti i tečnosti pri čitanju mjeri tačnost pročitanog teksta te koliko dijete razumije pročitano.
Svakom djetetu je potrebno pristupiti na drugačiji način, stvoriti mu uslove rada koji će njemu biti prihvatljivi i uz koje će vezati pozitivna iskustva. Djeca s disleksijom bolje i lakše uče ako im je gradivo zanimljivo i zabavno te ako mu mogu pristupiti vizualnim putem. Vizualizacija im pomaže da kompleksne zadatke pretvore u vizualan oblik koji mogu lakše razlučiti i razumjeti. Zadaci za disleksiju uključuju vježbe orijentacije u prostoru i vremenu, memoriranje, vježbe logike, sljedova, slaganje nizova, slaganje dijelova u cjelinu i slično.
Zašto djeca mucaju?
Djetetu obavezno nabavite pribor za slikanje
Ovo su najbolje igračke za razvoj djeteta
Vježbe za disleksiju uključuju i vježbe čitanja i pisanja koje će biti individualno prilagođene djetetu. Osim vježbi koje će roditelji dobiti od logopeda koje trebaju raditi s djetetom, postoje one koje bi mogle pomoći u postizanju uspjeha i prevladavanju poteškoća:
1. gimnastika i vježbe disanja
2. učenje i čitanje jezikolomki
3. izgovaranje samoglasnika i suglasnika, a kasnije i njihovo miješanje
4. razvoj motoričkih vještina ruku kroz vježbe ispreplitanja prstiju, dodirivanja suprotnih prstiju i slično
5. korištenje pomagala poput loptice kod učenja – za svaki izgovoreni slog jednom treba pritisnuti lopticu
6. čitanje na glas – kod ove vježbe za disleksiju je potrebno mnogo strpljenja
7. crtanje s obje ruke istovremeno
8. vježba manjka slova – napiše se riječ u kojoj nedostaje jedno ili dva slova, a dijete treba prepoznati o kojima se radi
9. vježba prepoznavanja samoglasnika i suglasnika u tekstu – dajte djetetu jednostavan tekst u kojem treba pri čitanju prepoznati samoglasnike ili suglasnike i precrtati ih ili obojiti
10. pola riječi – vježba za disleksiju u kojoj jedan dio riječi napiše roditelj, a dijete je treba završiti
11.čitanje
Ne postoje lijekovi kojima se može liječiti disleksija. Kako bi se ova poteškoća riješila, iznimno je važno prepoznati disleksiju i reagovati na vrijeme. Rano prepoznavanje disleksije olakšava liječenje, ali i nastavak obrazovanja kod djeteta. Mnoga djeca zbog neprepoznate disleksije budu obilježena kao lijena ili nezainteresirana, dok zapravo imaju visok stepen inteligencije. Rano prepoznavanje i reagovanje može pomoći u obrazovnom, psihološkom i emotivnom razvoju djeteta.
U liječenju se koriste edukativni materijali kojima se poboljšava čitanje te logopedska terapija. Prije početka terapije će logoped procijeniti i dijagnosticirati stepen poteškoće, a nakon toga započeti terapiju i dati vježbe za disleksiju.
Disleksija i disgrafija
U velikom broju slučajeva disleksija i disgrafija su u djeteta istovremene. Ipak, u mnogim slučajevima specifične teškoće u pisanju postoje zasebno. Takvo dijete može imati teškoće u čitanju samo na početku školovanja, a ozbiljne teškoće u pisanju ostaju mnogo duže, kada je čitanje već savladano. Statistička istraživanja pokazuju da su poremećaji u pisanju u učenika 4., 5. i 6. razreda osnovne škole 2-3 puta češća pojava nego poremećaji u čitanju.
Važno je naglasiti da su ovi poremećaji kognitivne naravi, a vrlo često i genetski uslovljeni. Disleksična djeca imaju dobre matematičke sposobnosti, razvijeno matematičko mišljenje i zbog toga imaju dobar potencijal za razumijevanje matematičkih koncepata.
Djeca s disleksijom imaju problem u praćenju gradiva jer njihovo čitanje nije automatizirano, poteškoća se manifestuje u kodiranju pojedinih riječi – čitanje je iskrivljeno, cijele riječi, slogovi ili slova su izmijenjeni, ispušteni, sporo čitanje prati često nerazumijevanje pročitanog. U nastanku mnogih oblika disgrafije važnu ulogu imaju i jezične teškoće, tj. teškoće u ovladavanju određenim elementima jezičnog sistema. Zbog složenog isprepletanja neuropsiholoških i jezičnih faktora, disgrafija može poprimati veoma različite oblike, piše miss7mama.24sata.hr.