Prema istraživanju Američke pedijatrijske akademije i Kanadskog udruženja za pedijatriju, djeca do druge godine uopšte ne treba da se izlažu tehnologiji, od 3. do 5. godine to ne sme da bude više od jednog sata dnevno, a od 6 do 18 godina ne preko dva sata dnevno.
Portabl uređaji poput telefona, tableta, konzola za igre samo su ubrzali „ekranizaciju“ djetinjstva, pa eminentni svjetski pedijatri pozivaju roditelje, nastavnike i nadležne institucije da zabrane upotrebu prenosivih tehničkih uređaja do dvanaeste godine.
U nastavku donosimo 9 argumenata zasnovanih na naučnim istraživanjima:
1. Uticaj na razvoj mozga
Do napunjene druge godine života, mozak djeteta utrostručuje svoju veličinu i nastavlja da se neprekidno razvija do 21. godine. Rani razvoj mozga uslovljen je podsticajima iz okruženja, ili njihovim nedostatkom. Pretjerana izloženost tehnološkim uređajima negativno utiče na funkcionisanje mozga i izaziva nedostatak pažnje, usporen razvoj kognitivnih sposobnosti, otežano učenje, povećanu impulsivnost i smanjenu sposobnost samokontrole (napade bijesa).
2. Usporen razvoj
Upotreba tehnologije ograničava kretanje i vodi usporenom razvoju. Svako treće dijete danas polazi u školu sa zaostatkom u razvoju, što se loše odražava na opismenjavanje i akademsko postignuće. Fizička aktivnost poboljšava pažnju i sposobnost učenja. Korištenje tehnologije prije 12. godine je od presudnog uticaja na razvoj djeteta i njegovu sposobnost za učenje.
3. Epidemija gojaznosti
Gledanje televizije i igranje video igrica u korelaciji je sa gojaznošću kod djece. Djeca kojoj je dozvoljeno da gledaju TV ili igraju igrice u svojoj sobi 30% češće imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a trećina gojazne dece dobije dijabetes. Takođe su izloženi povećanom riziku od srčanih bolesti koje skraćuju život. Zbog gojaznosti, generacija rođena u 21. stoljeću će možda biti prva u kojoj mnoga djeca neće nadživjeti svoje roditelje.
4. Nedostatak sna
Tri četvrtine roditelja dozvoljavaju djeci upotrebu tehnologije u dječijim sobama, a 60% njih nema uvid u to kako i koliko djeca koriste tehnologiju. Usljed toga, u tri četvrtine slučajeva djeci od 9-10 godina nedostaje san u tolikoj mjeri da se to odražava na njihove ocjene u školi, piše Stil.kurir.rs.
5. Mentalne bolesti
Pretjerana upotreba tehnologije dovodi se u vezu sa porastom depresije i anksioznosti kod djece, sindromom poremećaja pažnje, teškoćama sa vezivanjem, autizmom, bipolarnim poremećajem i drugim problemima u ponašanju. Svako šesto dijete u Kanadi ima dijagnozu mentalnog poremećaja, a mnoga od njih su na opasnim lijekovima.
6. Agresivnost
Nasilje u medijima dovodi do nasilja među djecom. Mala djeca sve više su izložena prikazima fizičkog i seksualnog nasilja u medijima.
7. Digitalna demencija
Zbog toga što utiču na mozak da „podsjeća“ nervne puteve koji vode u čeoni korteks, brzi medijski sadržaji doprinose poremećaju pažnje, lošijoj koncentraciji i otežanom pamćenju.
8. Ovisnost
Kako se roditelji sve više vezuju za tehnologiju, tako se i sve više udaljavaju od svoje djece. U nedostatku vezanosti za roditelje, djeca se okreću tehnološkim spravama i postaju ovisnici. Svako jedanaesto dijete, uzrasta između 8 i 18 godina, je zavisno od tehnologije.
9. Zračenje
U maju 2011. godine Svjetska zdravstvena organizacija označila je mobilne telefone i ostale bežične elektronske uređaje kao „potencijalno kancerogene“ (rizik kategorije 2B). Djeca su osjetljivija na ove rizike jer se njihovi mozgovi i imuni sistemi još razvijaju. U međuvremenu su se pojavile preporuke da se kategorija rizika preinači u 2A, što znači „vjerovatno kancerogeno“.
Photos by Pexels