Mucanje je poremećaj tečnosti govora u kojem je ona narušena ponavljanjem glasova, slogova ili jednosložnih riječi, produžavanjem glasova i blokadama u govoru.
Ponavljanje glasova odnosi se na jednostruko ili višestruko ponavljanje jednog glasa u riječi, npr. „m-m-mama“. Ponavljanje sloga u istoj riječi zvučalo bi kao „ma-ma-mama“ dok bismo produžavanje glasa mogli objasniti na riječi „strah“: „sssstrah“.
Blokada je netečnost tokom koje je vidljivo da osoba svojim artikulatorima pokušava producirati određeni glas, no napetost u stražnjem dijelu usne šupljine je u tome sprječava.
Svi mi ponekad ne govorimo tečno, no valja razlikovati netečnosti u govoru osobe koja ne muca od mucajuće netečnosti. Gore navedene opisane su mucajuće netečnosti, odnosno netečnosti u govoru karakteristične za osobe koje mucaju.
Osim svima čujnih netečnih obrazaca govora kod osobe ili djeteta koja muca, mucanje je okarakterizirano i sekundarnim mucajućim ponašanjima: jakom napetošću, tikovima, pokretima glave i vrata, treptanjem.
Osim bihevioralnih mucajućih ponašanja, važna karakteristika mucanja je čest razvoj negativnih komunikacijskih stavova: djeca i osobe koje mucaju često se povlače u sebe, izbjegavaju situacije u kojima mucaju, imaju smanjeno samopouzdanje i povećan nivo anksioznosti.
Kod djece se mucanje obično javlja između 2. i 6. godine. Takvo mucanje nazivamo razvojnim mucanjem. Razlikujemo i neurogeno te psihogeno mucanje.
Kada je vrijeme da posjetite logopeda?
Medicinski priručnik Louise Hay – 5. dio
Mogući uzroci uključuju genetsku predispoziciju na mucanje: djeca koja mucaju često imaju roditelja ili bližeg člana obitelji koji muca. Također je poznato da se mucanje češće javlja kod dječaka nego kod djevojčica.
Neki stručnjaci smatraju da se mucanje javlja kao rezultat nedovoljno razvijene motorne kontrole govora: dijete zna šta želi reći, no muca jer je motorna kontrola govora razvijena slabije od jezičnih sposobnosti djeteta.
Djeca koja su emocionalno osjetljivija često teže podnose vlastite netečnosti u govoru i kritike okoline. Ako dijete svoj netečan govor percipira negativnim ili dobiva negativne reakcije okoline na mucanje, postaje anksioznije u govornim situacijama te može još jače mucati. Važno je napomenuti da emocionalna osjetljivost nije uzrok mucanja, no može potencirati postojano mucanje.
Jedan od uzroka mucanja je i drugačiji način funkcioniranja mozga djeteta: kod osoba koje mucaju desna hemisfera mozga aktivnija je od lijeve tokom govora, dok je kod osoba koje ne mucaju lijeva hemisfera aktivnija.
Mucanje može biti uzrokovano i psihološkim traumama (psihogeno mucanje). U takvim slučajevima dijete treba uključiti u logopedsku i psihološku terapiju.
Kod djece mucanje može biti uzrokovano i neurološkim deficitima (ozljeda ili trauma mozga) te tada govorimo o neurološkom mucanju. Takvi slučajevi su rjeđi od razvojnog mucanja.
Također je moguće da je mucanje uzrokovano kombinacijom faktora: pozitivnom obiteljskom anamnezom, slabijom motornom kontrolom govora, stresnim događajem za dijete koje je okidač mucanja.
Ako dijete u predškolskom razdoblju muca, moguće je da će se mucanje spontano povući, ali i ne mora. Faktori koji govore u prilog tome da će se mucanje zadržati su: pozitivna obiteljska anamneza na mucanje, dodatna jezično – govorna teškoća (npr. artikulacijske ili jezične teškoće), trajanje mucanja duže od 6 mjeseci, mucanje praćeno tikovima, pokretima glavom ili napetošću.
Ako dijete ima pozitivnu porodičnu anamnezu na mucanje i samo muca, trebali bi se obratiti logopedu koji će procijeniti je li djetetu treba terapija. Roditelji djece predškolaraca dobit će savjete o načinu komuniciranja s djetetom, a dijete će kroz igru učiti o svojim govornim organima, kako iste opuštati itd. Djeca školske dobi su zrelija i mogu usvajati konkretne tehnike za smanjenje mucanja.
Ako mucanje nastavlja u školskoj i odrasloj dobi, tehnike za smanjenje mucanja mogu pridonijeti tečnijem govoru. Uz to, važno je razviti pozitivne komunikacijske stavove i njegovati zdrav odnos s mucanjem: naučiti kako prihvatiti mucanje, piše maminamaza.com.