Nakon što pacijenti preboljeli od COVID-a više ne pokazuju simptome bolesti u trajanju od sedam dana, doktori mogu odrediti jesu li ponovno spremni za tjelovježbu te kojim se ritmom mogu opet vratiti fizičkim aktivnostima
Zaključak je to nedavnog istraživanja o kojemu izvještava poznati zdravstveni portal Webmd.com, a prenosi adiva.hr.
Upute o tome kada doktori mogu preporučiti pacijentima da opet počnu vježbati objavljene su u stručnoj publikaciji BMJ-a. Potpisnik teksta je David Salman, klinički doktor na Imperial College of London te njegovi naučni saradnici.
Post-COVID sindrom sve ozbiljniji zdravstveni problem: posljedice mogu ostati i do kraja života
Studija preporučuje povratak tjelovježbi u 4 faze, a preporuka se odnosi na sve one koji su imali blag ili umjeren oblik bolesti COVID-19, no nisu oboljeli od dugotrajnog COVID-a. Preporuke se ne odnose na oboljele od dugotrajnog COVID-a.
Važno je istaknuti da pacijenti koji i dalje pokazuju simptome COVID-a ili pate od dugotrajnog oblika ove bolesti, te imaju historiju tegoba sa srcem, podliježu drugom tipu preporuka i ne bi trebali slijediti ove upute. No kod svih ostalih ponovna tjelovježba s minimalnim naporima može se provoditi već nakon dvije sedmice od završetka bolesti.
Potrebno je postići balans između poticaja na vježbanje ionako sve neaktivnijeg stanovništva te potencijalnih rizika od srčanih ili drugih posljedica koje tjelovježba može ostaviti kod manjeg broja pacijenata.
Nahranite mišiće mlijekom nakon intenzivnog vježbanja
Vježbanje laganog intenziteta u prve dvije sedmice
Autori preporučuju povratak fizičkim aktivnostima u nekoliko faza s minimalno 7 dana provedenih u svakoj od tih faza. Prve dvije sedmice preporučuje se vježbanje vrlo laganog intenziteta.
Korištenje Borgove skale subjektivnog osjećaja opterećenja (RPE), napominju autori studije, može pomoći pacijentima da prate kolike napore ulažu te po tome odaberu s kojim se aktivnostima trebaju baviti. Prema ovoj skali, pacijenti procjenjuju kratkoću daha i umor na ljestvici od 6 (bez napora) do 20 (maksimalan napor).
Preporučuje se 7 dana vježbanja u fazi 1 koja bi se trebala sastojati od ekstremno laganog intenziteta vježbanja (RPE = 6-8) uz provođenje tehnika ispravnog disanja i vježbi fleksibilnosti. Aktivnosti mogu uključivati kućanske poslove i lagano vrtlarenje oko kuće, hodanje, lagano istezanje, vježbe održavanja ravnoteže ili neke laganije vježbe joge.
Druga faza
Faza 2 trebala bi uslijediti 7 dana nakon toga, a sastoji se od upražnjavanja laganih aktivnosti na RPE skali od 6-11, a to su hodanje ili vježbe joge lakšeg intenziteta. Kako dani odmiču svaki dan bi trebali povećavati vrijeme izvođenja vježbi za nekih 10-15 minuta uz zadržavanje iste razine subjektivne procjene napora. Tokom prve dvije faze povratka fizičkim aktivnostima pacijent treba biti sposoban razgovarati tokom izvođenja vježbi bez vidljivog napora.
Kakvi nas problemi mogu čekati poslije preležane korone i kako da se izliječimo?
Treća faza
Nakon ovih slijedi treća faza povratka fizičkim aktivnostima koja može uključivati dva intervala brzog hodanja od po pet minuta ili dva intervala penjanja uz/niz stepenice, džogiranja, plivanja ili bicikliranja. Nakon svake od ovih aktivnosti svakako treba uslijediti interval odmaranja. U trećoj fazi preporučuje se održavati razinu RPE-a između 12-14 te kao kod prethodnih faza, pacijenti trebaju biti sposobni razgovarati dok se bave navedenim aktivnostima. Svaki dan ove se aktivnosti trebaju produžiti za nekoliko minuta sve dok umor pacijentu to dopušta.
Neka vam tjelovježba postane rutina!
Posljednja faza: vježbe koordinacije i snage
U četvrtoj fazi povratka fizičkim aktivnostima pacijenti izvode vježbe kojima se treniraju koordinacija, snaga i balans. To, npr, može biti trčanje u raznim smjerovima, dizanje utega ili kružni trening, no vježbe se ne smiju doimati teškima za onoga ko ih izvodi.
Kod svake od faza, navode autori studije, pacijenti trebaju obratiti pozornost na to jesu li se uspjeli oporaviti od vježbanja sat vremena nakon završenih vježbi ili sljedećeg dana, trebaju zatim obratiti pažnju na neuobičajeni nedostatak daha, nenormalan ritam otkucaja srca, pretjerani umor ili letargiju, znakove psihičkih poremećaja.
Mentalno zdravlje u doba Korone
Psihičke komplikacije kao što je npr. psihoza identificirane su kao potencijalni pratitelji COVID-a, a simptomi mogu uključivati PTSP, tjeskobu i depresiju. Primijetite li bilo koji od ovih znakova, vratite se na raniju fazu vježbanja i potražite pomoć vašeg liječnika.
Nakon završetka sve 4 faze, pacijenti se mogu vratiti svom starom režimu vježbanja kojeg su upražnjavali prije obolijevanja od bolesti COVID-19. Međutim, pun oporavak te povratak na staru razinu fizičke spreme mogao bi potrajati duže nego što pacijenti to očekuju, upozoravaju naučnici.
COVID-19 se ispoljava na toliko različitih načina da bi svaki pacijent trebao slijediti svoj put povratka u formu.
Koje probleme možete riješiti vježbanjem?
„Poštujte bolest“
Njujorški kardiolog Sam Setareh, izjavio je novinarima Webmd-a da je osnovni poučak COVID-a taj da moramo „poštovati bolest“.
I on se slaže da je potrebno čekati cijelu sedmicu dana nakon okončanja svih simptoma COVID-a kako bi se postepeno i u fazama mogli vratiti režimu vježbanja.
„Ova bolest dolazi s raznim upalnim procesima, a oni zahtijevaju određeno vrijeme za oporavak“, upozorava Setareh.
Većina podataka o zdravstvenim rizicima od COVID-a stiže od istraživanja na sportašima ili hospitaliziranim pacijentima te je vrlo malo informacija o tome koje srčane rizike mogu očekivati srčani bolesnici kada se žele vratiti fizičkim aktivnostima nakon preboljelog COVID-a.
Vrijeme je za branje borovih iglica za super zdravi sirup (med)
Šta je to šumska medicina?
Doktor Setareh, koji obnaša kliničku praksu na post-COVID klinici za srčane bolesti u Mount Sinaiju, ističe kako se pacijenti koji su imali teže simptome COVID-a i srčane probleme, mogu vraćati fizičkim aktivnostima samo uz nadzor kardiologa. Posebice treba obratiti pažnju na pojavu bola u grudima ili neugodno lupanje srca te tada odmah zatražiti pregled kod svog doktora.
No iako je previše vježbanja nakon preboljelog COVID-a ili njegov preuranjen početak štetan za zdravlje, također nije dobro ni predugo čekati s vježbanjem nakon bolesti.
Odaberite vrstu joge za sebe
„Pretili ljudi izloženiji su posljedicama COVID-a“, upozorava Setareh. U izvještaju organizacije World Obesity Federation navodi se da je stopa smrtnosti od COVID-a 10 puta veća u zemljama gdje više od polovice populacije ima problema s prekomjernom težinom.
„Ovaj podatak po sebi poziva da ostanemo aktivni i počnemo vježbati“, preporučuje Setareh.
U tome nam mogu pomoći i razne aplikacije poput nezaobilaznih brojača koraka koji dakako ne smiju biti zamjena za posjete doktoru, no mogu pomoći ljudima u praćenju napretka u pogledu fizičkih aktivnosti.