Zima je pravo vrijeme da ojačamo organizam dodatnim dozama vitamina C, antioksidansa koji smanjuje posljedice djelovanja slobodnih radikala u tijelu te štiti zdravlje svih ćelija. Da bi djelovao preventivno i ojačao organizam, vitamin C treba uzimati redovito i u preporučenim dozama.
Minimalna dnevna doza je oko 60 miligrama, za prevenciju bolesti preporučuju se doze od 500 do 1000 mg, a kako biste bili sigurni da ga u organizmu imate dovoljno, dobro ga je uzimati u dvije dnevne doze jer će se tokom 12 sati iskoristiti i višak izlučiti. Vitamin c ne treba uzimati navečer jer pobuđuje organizam i razbuđuje.
Istraživanja su pokazala da je u plazmi pušača prosječna koncentracija ovog važnog vitamina dvaput niža nego u plazmi nepušača. Vitamin C najčešće nedostaje pušačima i osobama koje pretjerano piju crnu kavu, čaj i alkohol. Dnevna doza za pušače je oko 35 mg viša.
Zašto su nam neophodni vitamini i minerali?
Vitamini i minerali koji nam najčešće nedostaju
Znakovi nedostaka C vitamina su: hronični umor, bezvoljnost i razdražljivost, slab apetit, blijeda koža, bolovi u mišićima i kostima, učestale prehlade i glavobolje, sklonost infekcijama i modricama, nedostatak daha, loša probava, natečene desni, gubitak zuba, depresija, potkožno krvarenje, krvarenje desni, natečeni i bolni zglobovi, krvarenje iz nosa, sporo cijeljenje rana, anemija..
Prirodni izvori vitamina C su: kupus, brokula, paprika, agrumi, šipak, kivi, brusnica.
Naš organizam ne može sam proizvesti vitamin C, pa ga je nužno unositi hranom. Velik broj živih bića u stanju je sintetizirati vlastiti vitamin C, međutim, ljudi, majmuni i zamorci ne mogu ga proizvesti, jer im nedostaje enzim L-gulono-γ-lakton oksidaza.
U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sistema potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa. Pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica, pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik, djeluje kao antihistaminik, te na taj način može pomoći u olakšavanju simptoma alergija.
Nedostatak vitamina K narušava zdravlje kostiju
Kako prepoznati nedostatak vitamina D i kako ga nadoknaditi?
Povišen unos vitamina C može koristiti osobama čija prehrana nije adekvatna, osobama starije dobi, alkoholičarima, pušačima, osobama koje uzimaju droge, osobama koje boluju od AIDS-a, hipertireoidizma, tuberkuloze, osobama izloženima stresu, osobama koje se oporavljaju od operacije, osobama koje imaju opekotine ili rane, osobama na dijalizi, te onima izloženim zagađenjima iz okoliša.
Kao snažan antioksidans, vitamin C može djelovati na smanjenje oksidacije LDL («lošeg») kolesterola, procesa koji je preteča kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.
Podaci farmako-kinetičkih studija vitamina C upućuju na to da se plazma i cirkulirajuće ćelije kao i ukupne tjelesne zalihe vitamina C kod zdravih, mladih osoba, u potpunosti zasićuju vitaminom C u dozama od oko 400 mg/dan.
Ipak, ni u čemu ne treba pretjerivati. Izrazito visoke doze vitamina C mogu oteti bakar iz organizma, pa ako uzimate izrazito visoke doze vitamina C, osigurajte i adekvatan unos bakra. Budući da vitamin C povećava apsorpciju željeza, povišene doze vitamina C trebaju izbjegavati osobe koje imaju bolesti povezane s prekomjernim nakupljanjem željeza (primjerice: hemokromatoza, hemosideroza). Simptomi trovanja vitaminom C uključuju glavobolju, pojačano mokrenje, grčeve u donjem dijelu trbuha, proljev, povraćanje, vrtoglavicu, drhtavicu.