Prema principima tradicionalne kineske medicine, hrana se bira tako da odgovara stanju organizma, ali i godišnjem dobu, pa bi u jesen trebalo konzumirati hranu koja zagrijava organizam.
U tradicionalnoj kineskoj medicini kesten se preporučuje kao hrana i lijek. Po prirodi topao, a okusom sladak ima funkciju organa koji su, prema kineskom učenju, i inače tokom jeseni (slezena i želudac) i zime (bubreg, mokraćni mjehur) “energetski slabiji”.
Hranjive tvari i aktivni sastojci kestena povoljno utiču na cirkulaciju i pomažu u prilagođavanju na sve hladnije dane.
Pitomi kesten
Pitomi kesten (Castanea sativa) je kultivisana sredozemna biljka, čiji je plod karakteristične smeđe boje, bez mirisa, sjajan, polukuglastog ili zaobljeno plosnatog oblika i smješten u tobolcu s bodljikavim zelenim omotačem, koji najčešće sadrži jedan do tri ploda. Bogat je ugljikohidratima, a siromašan mastima.
Glavni sastavni dio kestena je škrob kojeg u sirovom plodu ima oko 44 posto. Osim škroba, u kestenu ima šećera, oko 4 posto bjelančevina i oko 2 posto masti. Plod je bogat i vitaminima B skupine, osobito B1, B2 i B6, te mineralima kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom. Sto grama ploda daje oko 213 Kcal.
Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti i brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom drugih žitarica koristi za izradu peciva i kruha. Ipak, kesten se najčešće koristi u obliku kesten pirea te kao dodatak jelima i supama. Nezaobilazne su i slastice od kestena, od kesten kocki do raznih vrsta torti, pa čak i sladoleda. U smrznutoj formi dostupan je cijelu zimu, pa se koristi i za pripremu božićnih i novogodišnjih kolača. Konzumiraju li se pečeni ili kuhani, mogu biti ukusan i hranjiv međuobrok.
Prednost kestena je što se može kombinovati uz slana i slatka jela. Za razliku od kuhanih, pečeni kesteni neodoljivo privlače svojim mirisom i, na neki način, daju poseban šarm, osobito gradskim ulicama u jesen. No, kao i sa svim namirnicama bogatim ugljikohidratima, tako i s kestenom i njegovim slasticama treba biti umjeren.
Divlji kesten
Divlji kesten (Aessculus hippocastaneum) je u Evropu došao iz Indije i unutrašnjosti Azije. Poznatiji je kao ukrasno drvo, omiljeno u parkovima i drvoredima. Zahvalno je za sadnju jer podnosi i ekstremne uvjete, brzo raste i može doseći i do 30 m visine, dugovječno je i doseže starost i preko 200 godina.
Plod je bodljikava čahura u koju su smještena dva do tri sjemena. Kad je dozreo, bodljikava košuljica se otvara po šavovima i puca, dajući zaobljeno smeđecrveno sjeme. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi!
Ljekoviti dijelovi biljke su cvjetovi koji se skupljaju u maju, te kora i zreli plodovi koji se sakupljaju u septembru i oktobru. Ljekovite djelotvorne tvari su glikozid eskulin, saponini, tanin, smola, masna ulja, flavonoidi i kumarini. Plod sadrži i oko 40 do 60 posto škroba. Upotrebljava se kao sirovina za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih pripravaka za liječenje venoznih oboljenja, s tim da se u farmaceutskoj industriji koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje.
Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo upijanja ultraljubičastih zraka, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv sunčevih opekotina. Kako stajanjem kesten gubi na ljekovitosti, najčešće se izrađuju alkoholne tinkture i ekstrakti. Tako se izrađuje tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koriste kod lišajeva i proširenih vena. Tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta.
Divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara, smanjuje njihovu propusnost i poboljšava mikrocirkulaciju. Sadrže ga neke namirnice (heljda, grejp, grožđe, šljive, višnje, šipak i crna ribizla) i cvjetni prah (polen). Vitamin P inače je odgovoran za dobro stanje vena i kapilara te pomaže u jačanju otpornosti protiv infekcija jer pridonosi boljem učinku vitamina C. Najčešći simptomi pomanjkanja su sklonost modricama i krvarenju, pucanje kapilara, bolesti vena.
Divlji kesten u kozmetici
Zahvaljujući sastavu divljeg kestena, koji pored škroba sadrži saponine, tanine, proteine, vitamine B1, C i K te provitamin A, našao je primjenu i u prirodnoj kozmetici.
Losion za kosu
Ogulite i usitnite 50 g divljeg kestena, stavite u litru vode i pustite da ključa 15 minuta. Procijedite kroz gazu i nanesite na vlažnu kosu odmah nakon pranja. Tanini iz divljeg kestena vratit će kosi čvrstoću. Losion treba nanositi barem dva puta sedmično u trajanju od najmanje mjesec dana.
Maska za lice
Nekoliko kestena očistite od ljuske i sameljite. Pomiješajte sa kašikicom meda i nanesite na lice. Poslije 10 minuta masku isperite mlakom vodom ili još bolje čajem od sljeza. Zbog velikog postotka škroba, ali i vitamina B skupine i vitamina P, ova maska pogoduje masnom tipu kože.