Visoke dnevne temeperature iz dana u dan utiču na cjelokupno stanje našeg organizma, na slabost organizma, ali i na ponašanje.
Vrelina koja prži sa asfalta izaziva ne samo poteškoće sa disanjem i prekomjerno znojenje, već i nervozu i kod onih najzdravijih i najstabilnijih.
Visoke temeparature vazduha uz veliku vlažnost utiču na pojačano lučenje hormona, među kojima su serotonin i testosteron, izaziva nervozu i anksioznost i kod ljudi koji su psihički potpuno zdravi. Postajemo agresivniji i imamo manje strpljenja, svadljiviji smo.
Šta je to šumska medicina?
Kako prepoznati toplotni udar?
Toplotni udar nastaje u momentu kada tjelesna temperatura naglo poraste preko 41 stepen, usljed izlaganja organizma velikoj toploti. Proces naglog rasta temperature dešava se u vrlo kratkom vremenskom roku, za svega deset do petnaest minuta, a prate ga brojni simtomi.
Neki od njih su tjelesna temperatura iznad 40 stepeni, suha i vruća koža, otežano disanje, vrtoglavica, umor, nizak krvni pristisak, tahikardija, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, odsustvo znojenja, grčevi, gubitak svijesti…
Da biste pomogli osobi zahvaćenoj toplotnim udarom, potrebno je da je, na prvom mjestu, odvedete u hlad ili rashlađenu prostoriju i uklonite suvišnu odjeću. Zatim, umivajte je hladnom vodom i, ukoliko je u svjesnom stanju, dajte da pije napitke bez kofeina i alkohola.
Evo kako da preživite ljetne vrućine tokom trudnoće
Toplotni udar vrlo je sličan sunčanici, ali je razlika u tome što ne toplotni udar ne mora nužno nastati usljed direktnog izlaganja suncu. Da biste se zaštitili od toplotnog udara, preporučuje se lagana odjeća svijetlih boja i prirodnih materijala, redovna rehidratacija, rashlađivanje i slično.
Sunčanica
Jedan od oblika toplotnog udara je i sunčanica koja nastaje kao rezultat direktnog izlaganja glave i potiljka suncu. Simptomi su povišena temperatura, crvenilo u licu, ubrzan rad srca, otežano disanje – ubrzan i kratak dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi sa vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim, proširenje zjenica i gubitak svijesti.
Prva pomoć su hladne obloge, puno tečnosti i potpuni mrak, a u slučaju nesvijesti odmah zvati hitnu pomoć.
Agresivnost kod duševnih bolesnika
Psihijatri ističu da je ovo vrijeme posebno “teško” za pacijente sa psihijatrijskim bolestima.
Duševni bolesnici su ljeti inače napetiji i anksiozniji, jer toplo vrijeme kod njih posebno podstiče agresivnost. U toj situaciji skloniji su nasilju i depresiji, pa je zato ljeto period u kome se broj samoubistava i ubistava povećava.
Doktori savjetuju da niko bez prijeke potrebe ne izlazi napolje između 10 i 17 sati dok traju velike vrućine, da se provodi vrijeme u umjereno rashlađenim prostorijama. Također, savjetuje seunos što više tečnosti, lagana pamučna garderoba i izbjegavamje velikih gužvi koje stvaraju dodatnu nervozu kod ljudi.
Mentalno zdravlje u doba Korone
Kako djecu zaštititi od sunčanice
Mališani su skloniji sunčanici i pregrijavanju, te bi zbog toga na njih trebalo obratiti posebnu pažnju.
Pedijatri poručuju da su djeca osjetljivija na visoke temperature u odnosu na odrasle, te preporučuju nošenje zaštite na glavi, ali i česta hlađenja kupanjem i tuširanjem. Sasvim sigurno je djeci potrebna zaštita glave sa nekim kačketom, ali izbjegavajte izlazak u periodu od 12 do 17 sati.
Ukoliko se pojavi povišena tjelesna temperatura, uzroke bi najprije trebalo tražiti u ovakvim danima napolju. Možda će jedna doza brufena ili tuširanje mlakom ili hladnom vodom riješiti situaciju – navodi pedijatar. Ipak, napominje da ne bi trebalo isključiti mogućnost infekcije i u tom slučaju bi se trebalo obratiti pedijatru.
Što se tiče boravka djece i mladih u klimatizovanom prostorijama, razlika u temperaturi ne bi trebalo da bude veća od pet do deset stepeni, ali je ponekad nemoguće napraviti idealnu razliku u temperaturi.