Sindrom nemirnih nogu (engl. Restless legs syndrome – RLS) ili Wittmaack-Ekbomov sindrom je neurološki poremećaj kod kojeg se javlja osjećaj neizdržive potrebe za pomicanjem nogu ili nekog drugog dijela tijela, kako bi se zaustavile neugodne ili neobične senzibilne smetnje koje mogu biti i bolne.
Najčešće se javlja u donjim ekstremitetima, ali može zahvatiti i gornje dijelove tijela. Nakon pokreta pomicanja zahvaćenog dijela tijela tegobe gotovo potpuno prestanu.
Kod ovog neurološkog poremećaja znakovito je da sindrom nemirnih nogu ne predstavlja bolest, ali može ukazivati na neki ozbiljniji zdravstveni problem kao što su npr. anemija, parkinsonizam ili bolest bubrega. S obzirom da se osjećaj nemirnih nogu javlja u većini slučajeva u večernjim satima (povezuje se s poremećajem u izlučivanju dopamina) može dovesti do nesanice ili drugih oblika poremećaja spavanja. Češće se sindrom javlja kod žena, može biti nasljednog karaktera. Najčešće se prvi put pojavljuje već u mladosti, ponekad i u ranom djetinjstvu kada se sindrom može pogrešno smatrati hiperaktivnošću djeteta, ADHD ili zbog intenzivnog rasta da dolazi do bolova u nogama.
Obično u vrijeme dok se osoba umiri, u noćnim satima, nastaju simptomi kao što je stezanje oko listova nogu, trnci, peckanje, probadanje, svab i bol. Ovi osjećaji počinju postepeno da bi se sve više pojačavali, a osoba ima potrebu da noge prodrma, protrese ili ako je u ležećem položaju da se okreće npr. u krevetu kako bi se umirila za odmor ili san. Ponekad se tokom noći dogodi i do desetak ovakvih napada, a prosječno traju oko sat vremena.
Olakšajte posljedice hemoroida
Kako prepoznati dijabetes?
Regulišite hormone ovim preparatima
Pokret noge može pomoći, a nakon što prestanete s pokretima, simptomi se ponovo vraćaju. Sve ovo otežava normalan san, uspavljivanje, a javlja se nervoza, neispavanost, umor i neraspoloženje.
Sindrom može uslijediti i zbog nedostatka željeza, folne kiseline i magnezija, ponekad u trudnoći, kod osoba koji imaju šećernu bolest, kod bolesti štitnjače, kod alkoholizma, slabije venske cirkulacije, reumatoidnog artritisa ili drugih autoimunih bolesti. Također sindrom nemirnih nogu može biti povezan s uzimanjem određenih lijekova. Kod nekih osoba simptomi se javljaju svakodnevno, a kod nekih povremeno.
Sindrom nemirnih nogu liječi se liječenjem uzroka koji predstavljaju problem. Ako je uzrok ovog sindroma manjak željeza, potrebno je uzimati željezo. Liječnici preporučuju hodanje, istezanje, hladno-tople kupke, vožnju biciklom, opuštanje, te umjerene tjelovježbe koje se trebaju raditi tokom dana, nikako ne navečer. Važna je higijena spavanja, ne spavati tokom dana nego ranije navečer odlaziti na noćno spavanje, približno u isto vrijeme. Svakako, dobro je izbjegavati kofein, alkohol i nikotin.
Sindrom nemirnih nogu ljudi često pokušavaju sami liječiti, ali ako se epizode napada sve češće pojavljuju, potrebno je potražiti stručnu pomoć kako bi se što ranije započelo s terapijom lijekovima, odnosno fizikalno-terapijskim tretmanima.
Prema najnovijim saznanjima istražuje se liječenje s pomoću infracrvenog svjetla. Poseban lijek za ovaj poremećaj ne postoji, ali postoje različiti načini kako olakšati same simptome. Važna je pravilna prehrana, uzimanje dovoljno vitamina (vitamin D se preporučuje) i minerala, posebno da u prehranu uvrstimo dovoljno magnezija, željeza i selena.