Jod je iznimno važan za cjelokupan metabolizam tijela, a posebno za hormone štitne žlijezde. Oni regulišu upravljanje energijom u tijelu i preko toga tjelesni kao i duhovni razvoj. Posebno tim hormonima je potreban jod kao „gorivo“. Ukoliko jod nedostaje, povećava se štitna žlijezda – što je čak vidljivo i zove se guša ili struma.
Svjetska zdravstvena organizacija je ocijenila da je jod veoma važan tokom trudnoće naručito u zemljama koje imaju manjak ovog minerala u tlu (po takvoj kvalifikaciji Njemačka je svrstana u zemlje čije je tlo siromašno ovim mineralom). Jod je iznimno važan za metabolizam, za pravilan rast i razvoj ploda.
S obzirom da se već od 12. sedmice trudnoće stvaraju hormoni žlijezde štitnjače, važno je da buduće majke vode računa o dovoljnoj količini joda i tako pokriju optimalno svoje potrebe ali i imaju na umu da radi trudnoće imaju povećanu potrebu za jodom.
Saznajte šta je potrebno vašem novorođenčetu
Dobri izvori joda
Generalno je sve što dolazi iz mora bogato jodom. Jedna porcija bakalara od 200g ili 100g morskog lososa nosi dnevno potrebnih 230µg. Drugi izvor joda je jodirana kuhinjska sol. Jako je preporučljivo tokom trudnoće i dojenja unositi dovoljne količine joda kako biste osigurali zdravlje vašeg djeteta. Optimalna opskrba joda je samo moguća putem ciljanog dodatka ishrani.
Signali da vam u organizmu nedostaje jod
Pojave kod manjka joda
Nedostatak joda u trudnoći može dovesti do lošeg tjelesnog ali i duhovnog razvoja djeteta. Ali ne samo to: nedostatak joda može također prouzrokovati kasnije probleme sluha i govora kod djeteta.
Svima nam je potrebno više, a ne manje joda jer on ima vrlo specifične zaštitne učinke protiv nekoliko uobičajenih otrova kao što su flor i bromid, a u manjoj mjeri pomaže pri eliminaciji olova i žive iz tijela.
Lugolova otopina je otopina joda kojeg medicinska profesija koristi već 200 godina. Jedna kap (6,5 mg po kapljici) Lugolove otopine dnevno u vodi, narančinom soku ili mlijeku će postupno eliminirati prvu fazu razvoja raka odnosno fibrocistične bolesti grudi tako da se ne mogu pokrenuti novi karcinomi. To će također ubiti abnormalne stanice koje plutaju u tijelu na mjestima udaljenim od prvobitnog raka. Naravno, čini se da taj pristup djeluje i kod raka prostate jer je on u mnogim pogledima sličan raku dojke. To će doista pomoći kod većine karcinoma. Također su povećane doze joda potrebne kod upalnog raka dojke.
Jod vam pomaže ispravno iskoristiti proteine. Svi pacijenti koji imaju manjak joda imat će i nedovoljno proteina.
Simptomi nedostatka joda uključuju grčeve u mišićima, hladne ruke i stopala, sklonost debljanju, lošu memoriju, zatvor, depresiju, edem, mijalgiju, slabost, suhu kožu i lomljive nokte. Njegovi izvori uključuju većinu morske hrane (oceanska, ali ne svježa riba, školjkaši, osobito kamenice), nerafiniranu morsku sol, kelp i ostale alge, te riblju juhu, maslac, ananas, artičoke, šparoge, tamnozeleno povrće i jaja. Određeno povrće, kao što su kupus i špinat, može blokirati apsorpciju joda kada se jede sirovo ili nefermentirano. Jedenje ribe neće pružiti joda u miligramskim količinama jer, da bi se u tijelo unijelo 13,8 mg joda, moralo bi se pojesti oko 9 kg ribe dnevno.
