Koliko rano je prerano, kada je u pitanju nova trudnoća? Koliko dugo bi žene trebale čekati između trudnoća i poroda? S biološkog stajališta, to je negdje između tri i pet godina između rođenja, a ne začeća, no medicinska mišljenja razlikuju se o tačnoj granici.
Postoji puno razloga zašto imati što manji razmak između dva poroda. Neke žene pronađu partnere kasnije, u svojim četrdesetima, a žele više djece. Neke žene ne žele u dugim razmacima izbivati s posla, već se odlučuju na jedan, duži period fokusa na porodicu. A ima i onih koji jednostavno žele razdoblje ‘nespavanja’ proći odjednom.
Na Novom Zelandu su relativno kratki razmaci između djece norma, kaže Sarah Tennant, majka dvoje djece i autorica za Oh Baby. No, ono što je najvažnije, jest zapravo žensko tijelo. Ono nije ‘dizajnirano’ za ‘tvorničko’ rađanje beba.
Plodnost kod majke koja ne doji može se vratiti već šest sedmica nakon porođaja, a kod žene koja doji ona se vraća u prosjeku 14 mjeseci nakon rođenja. Čak i uz pretpostavku vrlo brzog začeća, razmak između tih beba bio bi oko 2 godine.
Kada očekivati menstruaciju nakon poroda i je li ‘potpuno dojenje’ kontracepcija?
Mnoge kulture širom svijeta imaju znatno veće razlike u razdoblju između poroda od toga. Pa tako narod Kanuri iz Nigerije cilja na razmak od dvije do tri godine između djece. Brze trudnoće nakon poroda, zvane komkomi, kod njih se smatraju sramotnima. Žene iz plemena Kung, iz pustinje Kalahari, gledaju da razmak između njihove djece bude četiri godine ili više. U Papui Novoj Gvineji majke apstiniraju od seksa dok doje. Nadalje, zbog čestog produživanja perioda dojenja, to znači da će razmak između njihove djece biti pet ili više godina.
Razlozi razmaka između rađanja su različiti, ali najčešći je zdravlje. Mnogi smatraju da će majka, ako ostane trudna prerano nakon zadnjeg poroda, imati veći rizik od nekih bolesti pa čak i od smrti, kako za nju tako i za dijete. Drugo zabrinjavajuće vjerovanje jest da će drugo dijete, koje će zbog nove trudnoće ili novog djeteta od nje biti prerano odvojeno, također razviti određenu bolest ili slabiji imunitet.
Kada je trudnoća visokorizična?
Kako tradicionalne prakse razmaka između porođaja poput postporođajne apstinencije ili dojenja sve više nestaju u plemenskim kulturama, žene ostaju trudne sve češće, a to dovodi do visoke stope smrtnosti novorođenčadi. “Three to five saves lives” ili “Tri do pet, spašava život”, slogan je koji vlade i humanitarni radnici iz zapadnoga svijeta koriste kada je u pitanju promicanje trudnoća s razmakom od tri do pet godina.
Mnogi misle da je ovo problem samo neuhranjenih žena iz zemalja u razvoju, ali i zdrave žene mogu imati koristi za zdravlje ako naprave razmak između trudnoća.
Rizici prekratkog razmaka između poroda
Studije su pokazale da su vrlo mlade majke – djevojke koje rode unutar perioda od dvije godine od početka prve menstruacije – izložene povećanom riziku od prijevremenog rađanja, te rađanja beba koje su male s obzirom na njihovu gestacijsku dob (SGA). Problem je prehrana. Razvoj tijela u pubertetu troši velike rezerve hranjivih sastojaka te ponekad one jednostavno nisu dovoljne i za razvoj bebe. Iz istog su razloga bebe u višeplodnoj trudnoći manje i pod većim rizikom od zastoja u rastu i prijevremenog rođenja.
Plan prehrane za zdravu trudnoću
Žene koje ostanu trudne u veoma kratkom periodu nakon poroda također su u sličnoj situaciji jer svom tijelu ne daju odgovarajući period vremena da zacijeli te povrati hranjive tvari potrebne za razvoj. No, studije su pokazale da bez obzira na dob ili socio-ekonomski status, čak i dobrostojeće, zdrave majke zapadnog ili prvog svijeta imaju veći rizik od prijevremenog poroda i bebine male porođajne težine, ako se odluče na drugu trudnoću odmah nakon prethodne.
Šta tijelu kod poroda s kratkim razmakom?
U razvijenim zemljama bebe u stomaku dobivaju dovoljno makrohranjivih tvari – masti, bjelančevine i ugljikohidrate. Naš unos kalorija uglavnom je dovoljno visok da izbjegnemo ovaj problem. No, mikrohranjive tvari poput željeza i folata obično se znatno iscrpe tokom trudnoće, a organizmu treba dugo vremena nakon poroda da obnovi svoje zalihe, posebno pri dojenju.
Jedno istraživanje o šizofreniji zaključilo je: “Rizik od šizofrenije povećan je za oko 150 % kod djece začete šest mjeseci ili manje nakon prve trudnoće. Ovi nalazi podržavaju hipotezu da nedostatak folata (ili drugih mikrohranjivih sastojaka) tijekom razvoja fetusa može biti važan faktor rizika za šizofreniju.”
Druga studija otkrila je da djeca začeta u roku od godinu dana nakon poroda starijih braće i sestara imaju veću vjerojatnoću da im se dijagnosticira autizam. Istraživači nagađaju da bi krivac mogao biti nedostatak folata ili željeza. Podržavajući ovu hipotezu, studija u Norveškoj otkrila je da žene koje su uzimale prenatalne dodatke u vidu folne kiseline imaju manje vjerojatnosti da imaju djecu s autizmom.
Nadalje, žene s periodom, između prve i druge trudnoće, kraćim od šest mjeseci izložene su povećanom riziku puknuća maternice tokom porođaja i vjerovatnije će trebati transfuziju krvi. Čekanje na ponovnu trudnoću stoga smanjuje i rizik za predležeću posteljicu, placenta accretau (posteljica koja je abnormalno srasla sa stijenkom maternice) i odvajanje posteljice.
Koliko kasno je prekasno?
S obzirom na jasne prednosti, možda ćete pomisliti da je što duže čekanje – bolje, no Tennant navodi kako to ipak nije istina. Za mnoge ishode kada je u pitanju trudnoća i porod, uključujući malu težinu na porodu i prerani porod, rizici se ponovo povećavaju nakon petogodišnjeg razmaka između dva poroda. Uz to, razmak duži od pet godina povećava majčin rizik od preeklampsije i abnormalnih ili teških porođaja.
Pobijedite postporođajnu depresiju
Stoga, čini se da je ‘magični razmak’, s čisto biološkog stajališta, negdje između tri i pet godina između rođenja, a ne začeća, premda se medicinska mišljenja razlikuju o tačnoj granici.
Ono što od sada na dalje možete napraviti jest malo više pažnje usmjeriti svom tijelu i prepoznati da ono zaslužuje svu pomoć i njegu koju može dobiti jer donijeti živo biće na svijet nije mala stvar. Izdvojite vrijeme i pobrinite se za sebe. Sada, ne kasnije. Unesite u svoje tijelo potrebne vitamine, povratite hranjive sastojke i minerale kako bi bili što zdraviji i kako bi lakše mogli dati svoje vrijeme za odgoj mališana, piše Miss7mama.24sata.hr.