Ispunjavanje školskih obaveza, popravljanje ocjena prije tromesječja ili polugodišta, susretanje sa nepoznatim ljudima i upoznavanje sa njima, prilagođavanje novim životnim okolnostima, rastrzanost djeteta između škole, roditeljskih zahtjeva i društvenih aktivnosti… U svim ovim situacijama dijete trpi snažan pritisak koji za posljedicu može imati pojavu stresa.

Kao i za sve ostale probleme u rastu i razvoju djeteta, i ovde je uloga roditelja jako važna. Prije svega, oni ne treba da vrše pritisak na dijete, da ga preopterećuju obavezama i budu previše zahtjevni prema njemu.

Pored toga, od velikog je značaja da roditelji znaju da prepoznaju stres, tj. razne fiziološke manifestacije koje ukazuju da je dete pod stresom.

Slabljenje imunološkog sistema

Usljed izloženosti stresu, tijelo djeteta počinje da reaguje. Javljaju se mnoge fiziološke promjene u vidu ubrzanog disanja, lupanja srca, znojenja i sl. U osnovi je pojačano lučenje kortizola (hormona stresa) i adrenalina, koji obezbjeđuju tijelu brži protok krvi. Ovakve fiziološke reakcije u opasnim situacijama daju organizmu mogućnost za rekaciju „bori se ili bježi“.

Kada je organizam djeteta duži vremenski period izložen stresu ovakvo fiziološko stanje postaje iscrpljujuće za dijete i funkcionisanje njegovog imunološkog sistema. Odbrambene sposobnosti tijela bivaju oslabljene, pa je dijete sklono virusnim infekcijama, alergijama i sl.

Ojačajte imunitet djeteta

Ovo su rečenice kojima uništavate samopouzdanje djeteta!

Poremećaj spavanja

Poremećaji ustaljenih navika u spavanju mogu da ukazuju na to da je dijete pod stresom. Prisustvo stresa može različito utjecati na djetetov san. Kod neke djece, organizam počinje da reaguje na stres, tj. da se brani od njega tako što pojačava potrebu za snom, pa djeca počinju da spavaju znatno duže nego što je za njih uobičajeno.

Međutim, daleko je veći broj one djece kod kojih stres izaziva nesanicu. Ta djeca ostaju budna do kasno u noć, postaju nervozna, zabrinuta i opterećena lošim mislima. Ona pokušavaju da shvate zbog čega se osećaju psihički loše, zašto su uplašena i zašto ne mogu da spavaju, što dodatno pojačava njihovu nesanicu.

Smetnje u radu sistema za varenje

Stres i stalno prisutno osjećanje pritiska i brige koje dijete osjeća, mogu negativno uticati i na funkcionisanje sistema za varenje. Najčešće se mogu ispoljiti bol u želucu, mučnine i povraćanje, problemi sa stolicom (zatvor ili dijareja) koji su učestali i ponekad se stiče utisak da su postali hronični, piše Mojedete.info.

Ovakve smetnje su često praćene i promjenom tjelesne težine. Neka djeca kada su pod stresom počinju da pretjeruju sa unosom hrane, a neka pak ne mogu da jedu, pa su im obroci neredovni i minimalni.

Stručnjaci upozoravaju: Ne tjerajte djecu da uče prerano!

Naučite dijete čitati uz igru i zabavu

Srčane smetnje

Srčane tegobe mogu ukazivati na to da dijete trpi konstantan stres. Ispoljavaju se uglavnom u vidu tahikardije (ubrzanog rada srčanog mišića), visokog krvnog pritiska ili srčane aritmije.

To nipošto ne treba ignorisati, jer ukoliko su ove manifestacije prisutne duži vremenski period, mogu postati uzročnici mnogih ozbiljnih srčanih bolesti. Imajući ovo u vidu, pedijatri najčešće preporučuju djeci vježbe disanja i aktivnosti koje će opuštanjem ublažiti dejstvo stresa.

Pedijatri apeluju: 9 razloga da djetetu ne kupujete mobitel do 12. godine!

Kako da sačuvate djecu od internet izazova poput TikTok-a?

Pojava bolova

Dijete se usljed stresa može žaliti na glavobolju, bol u grudima, leđima, vratu, kičmi i sl.

Ovi simptomi mogu da budu izvor brige i sumnje da je uzrok bola neko ozbiljnije oboljenje.

Međutim, ako se utvrdi da je uzrok psihološke prirode, postoji niz relaksacionih aktivnosti koje treba potencirati kako bi dijete uspjelo da eliminiše ovakve smetnje.

Tu spadaju: crtanje, igra na otvorenom, odlazak na izlet, bavljenje sportom i sl.

Photos by Pexels