Proljeće donosi alergije, koje su uz astmu najčešće hronične bolesti dječje dobi u razvijenim zemljama (astma pogađa približno svako sedmo dijete i 5% odraslih) te se proteklih decenija bilježi kontinuirano povećanje broja oboljelih.
Istraživanja su pokazala da djeca odgojena na selu imaju za dvije trećine manju vjerojatnoću da obole od astme. Ona se može pojaviti u svakoj dobi, ali se obično pojavljuje rano u životu te popušta ili nestaje do odrasle dobi.
Na sreću, astma u ranoj predškolskoj dobi najčešće spontano nestaje i ne ostavlja trajne posljedice. S druge strane, danas postoje vrlo učinkoviti lijekovi za njezinu kontrolu te se očekuje da bolesnik nema niti jednu epizodu napada astme tijekom kalendarske godine.
Astma je hronična upalna bolest dišnih puteva karakterizirana ponavljajućim napadima kašlja, stezanjem u prsima i otežanog disanja, osobito noću i/ili u rano jutro. Javlja se kada dušnice (bronhi) u plućima postanu preosjetljivi, reagujući na jednu ili više tvari koje neastmatičarima uopće ne štete. Zbog te reakcije stijenke dišnih puteva oteknu i počnu lučiti sluz, čime se smanjuje prostor potreban za prolaz zraka u i iz pluća.
Simptomi astme: otežano disanje, osjećaj gušenja, trajan kašalj, osobito noću i u naporu, iskašljavanje sluzi, gubljenje daha, modre usne zbog pomanjkanja kisika, stezanje u prsima.
Nemaju svi sve navedene simptome, neki ih doživljavaju povremeno, a neki stalno.
Kod alergijskih oblika astme napadi mogu biti popraćeni alergijskom reakcijom sluznice gornjih dišnih puteva i očiju pa se tada javljaju kihanje, obilna vodena sekrecija iz nosa, crvenilo i svrbež očnih spojnica uz pojačano stvaranje suza.
Alergije u trudnoći
Medicinski priručnik Louise Hay – 1. dio
Alergija na sluznici dišnih puteva predstavlja jednu vrstu upale i takva sluznica je podložnija virusnim i bakterijskim infekcijama. Težina infekcija bude izraženija, a trajanje duže. Boravak na onečišćenom zraku, a posebno u zadimljenim prostorima, značajno otežava ovu bolest.
Izazivači astmatskog napada su: primarni uzročnici alergeni – obično se prenose zrakom (pelud, kućna prašina), prehlade, kućni ljubimci, pušenje, automobilska isparavanja, mirisne tvari (osvježivači zraka, boje, ljepila, pesticidi), hladni zrak, nagla promjena temperature, tjelovježba, jake emocije, alergeni zatvorenih prostora – grinje iz kućne prašine su najčešći alergeni, a tu su i gljivice i plijesni, alergeni vanjskog prostora – peludi stabala, trava i korova,
onečišćenje zraka – dušični oksid, kiseli aerosoli, ozon i sumporni dioksid te zagađivači unutarnjeg prostora, infekcije dišnih putova – respiratorni sincicijski virusi (RSV) i virusi parainfluence, rinovirusi, koronavirusi i virusi influence te bakterijske infekcije (Chlamydia pneumoniae).
Kada dijete oboli u vrlo mladoj dobi, određeni, vrlo agresivni virusi mogu uzrokovati oštećenje sluznice koje traje godinama. Takva sluznica je manje otporna i sklonija je novim infekcijama koje, u pravilu, budu teže i dugotrajnije.
Boravak na čistom zraku, raznovrsna prehrana i dovoljno kretanja, kao i odgoda polaska u kolektiv, mogu povoljno uticati na izlječenje ili smanjenje intenziteta astmatskih napada. Uz redoviti nadzor pedijatra i uz lijekove, dijete, a kasnije i odrasla osoba, mogu živjeti bez ikakvih ograničenja vezanih za tjelesne aktivnosti. Najčešće se lijekovi primjenjuju putem inhalacija (preko kompresorskih inhalatora ili sprejeva za inhalaciju), vrlo rijetko je potrebno uzimanje oralnih preparata u obliku sirupa, praška ili tableta. Pravovremena i odgovarajuća terapija može spriječiti ili značajno skratiti pogoršanja.
Kod nedvojbeno dokazane astme uzrokovane peludima često se sezonski preporučuje uzimanje lijekova protiv alergije dok period cvatnje ne prođe. Ako je riječ o alergiji na kućnu prašinu i grinje, nužno je uklanjanje prašine iz kuće (uklanjanje zavjesa, tepiha, održavanje površina vlažnim brisanjem, korištenje pročišćivača za zrak, održavanje madraca, jastuka i pokrivača specijalnim sredstvima za čišćenje). Zimi zrak u kući treba biti čist i prohladan, a vlažnost zraka oko 55%. U razdobljima visokog zagađenja zraka treba ograničiti izlaske na otvoreno. Zimi hladan i čist zrak, kao i tjelesna aktivnost, imaju povoljan učinak.
Lijekovi načelno smanjuju otok sluznice unutar bronha i šire bronhije omogućavajući normalno disanje i iskašljavanje. Drugi lijekovi smanjuju razinu alergijske reakcije i upale u samoj sluznici. Kod nekih oblika alergijske astme moguća je i hiposenzibilizacija – liječenje preosjetljivosti na određene peludi čime nestaje i uzrok astme, piše Adiva.hr.