Prije 145 godina rođen je pedijatar Ernest Moro, a zahvaljujući njemu, obična supa od mrkve je spasila hiljade života, postalo je moguće dijagnostikovati cerebralnu paralizu, otkriti laktobacile…
Prije samo jednog stoljeća prosječan ljudski životni vijek bio upola manji nego danas. Tada je postojala velika smrtnost odojčadi. Nije bilo dovoljno da se dijete rodi, trebalo je to dijete othraniti, a taj zadatak je Moro olakšao.
Moro je insistirao na sterilizaciji flašice za novorođenče, kao i na tome da majka doji svoje dijete.
Rođen je 1874. godine u Ljubljani, koja je tada bila dio Austougarske imperije. Ernest je studirao u Austriji, u Gracu. Godine 1899. godine doktorirao je medicinu u SAD i Velikoj Britaniji, a 1901 i 1902. godine radio je sa velikim Teodorom Ešerihom, koji je otkrio bakteriju Ešerihiju koli. 1906. godine specijalizuje pedijatriju u Minhenu, a dvije godine kasnije postaje profesor.
Upravo je 1908. godine otkrio najvažnije otkriće, što se moglo objasniti tek stoljeće kasnije. U tim godinama, mnogo djece je umiralo od dijareje. Moro je osmislio najjednostavniji lijek, zahvaljujući kojem je smrtnost djece smanjena na pola. To je bila obična supa od mrkve.
Recept:
Kilogram mrkve se očisti i isjecka, prelije sa litrom vode i začini sa 3 grama soli. Zatim se kuha dok se sve ne svede na zapreminu od 1 litra.
Tek 2002. godine, postalo je jasno da kiselinski oligosaharidi formirani u ovoj supi, koji ulaze u rastvor iz mrkve, sprečavaju bakterije da se vežu za crijevnu sluznicu. Druga studija je pokazala da zahvaljujući tim svojstvima supa čak leči i proljev izazvan bakterijama otpornim na antibiotike.
On je insistirao i na sterilizaciji flašica za bebe, kao i na hranjenje beba majčinim mlijekom zbog čega djeca postaju otpornija na mnoge bolesti (mnogo kasnije postalo je jasno da su djeca zaštićena majčinim antitijelima, za razliku od vještačkih koja ne štite uopšte).
On je izumio i “Moro mleko” za vještačko hranjenje beba. Otkrio je laktobacile sadržane u fermetiranim mliječnim proizvodima i pokazao njihovu prednost.
Ernest je otkrio i refleks koji je prisutan kod beba u prvim mjesecima života: ako se stvori oštar zvuk u blizini bebine glave, ona će prvo raširiti ruke, raširiti prste, a zatim spojiti ruke, stiskajući pesnice.
Ako ovaj reflesk ne postoji, to je znak oštećenja ili depresije centralnog nervnog sistema.
Na primjer, Morov refleks ili njegov izostanak može ukazati i na cerebralnu paralizu.
Uprkos svim ovim otkrićim, Moro je živeo skromno, nikad mu nije dodijeljeno priznanje za ovo otkriće. Živio je do 74. godine, baveći se pedijatrijom u privatnoj praksi, piše Stil.kurir.rs.