Jogurt je namirnica koja obiluje kalcijem i dobrim bakterijama koje uravnotežuju prehranu, jačaju kosti…
Smatra se da je nastao slučajno u Mezopotamiji, oko pet hiljada godina prije nove ere, kiseljenjem mlijeka uz pomoć dobrih bakterija. Sama riječ jogurt potječe iz Turske, a znači “zgusnuti se”. U široj je upotrebi od 16. stoljeća, a proizvodi se od kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka.
Jogurt snižava krvni pritisak
Prema rezultatima novog istraživanja iz Južne Australije, porcija jogurta dnevno mogla bi pozitivno djelovati na visoki krvni pritisak, bilo da se uzima uz doručak ili kao međuobrok. Više od milijardu ljudi u svijetu pati od visokog krvnog pritiska, što ih dovodi u veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara. Mliječni proizvodi, posebno jogurt, mogu utjecati na smanjenje razine krvnog pritiska jer sadrže niz mikronutrijenata, uključujući minerale kalcij, magnezij i kalij. Jogurt sadrži i bakterije koje potiču oslobađanje proteina, što rezultira smanjenjem krvnog pritiska.
Većina nas (oko 70%) svakodnevno konzumira dvaput više od preporučene dnevne doze soli. S vremenom to dovodi do visokog krvnog tlaka, bolesti bubrega i srca. Kalij iz jogurta (600mg kalija na 220g jogurta) pomaže u izbacivanju viška soli iz organizma.
Jogurtom do vitke linije
Prema studiji s University of Tennessee u Knoxvillu osobe koje su jele 500 g jogurta dnevno (u kombinaciji sa smanjenim unosom kalorija) izgubile su 22% više težine i 81% više masnoće oko trbuha od osoba koje su preskočile ovaj međuobrok. Također su zadržale i jednu trećinu više mišićne mase koja pomaže pri mršavljenju.
“Unošenjem jogurta u organizam unosimo kalcij koji signalizira izlučivanje manje hormona kortizola, što olakšava mršavljenje dok aminokiseline pomažu u sagorijevanju masnih naslaga”, kaže dr. Michael Zemel, profesor nutricionizma i autor studije.
Zašto goji bobice zovu superhranom?
Koristite li klice u ishrani?
Dobre bakterije i vitamini
“Živa i aktivna kultura” na čašici jogurta znači da se u njemu nalaze probiotici, dobre bakterije koje žive u našem probavnom traktu i pomažu u izbacivanju štetnih mikroorganizama, koji mogu uzrokovati razne crijevne upale, iz tijela. (Samo manji broj kompanija jogurt provodi i kroz post-pasterizacijski proces koji uništava sve bakterije.)
Danas, mnoge vrste jogurta sadrže i posebne sojeve probiotika koji pomažu pri regulaciji probave ili jačaju imunitet.
Samo jedna porcija jogurta značajan je izvor kalija, fosfora, riboflavina, joda, cinka i vitamina B5. Također sadrži i vitamin B12 koji pomaže u očuvanju zdravlja nervnog sistema.
Jedenje više jogurta može pomoći u popunjavanju ove praznine: 220g jogurta sadrži 1.4 mikrograma vitamina, što je 60% od dnevne preporučene doze za žene.
Jogurt se lakše probavlja od mlijeka. Velik broj ljudi koji ne podnosi mlijeko zbog laktoze u njegovom sastavu ili pak alergije na proteine, mogu uživati u jogurtu. Razlog za to je proces pretvaranje laktoze u glukozu tokom fermentacije, a bakterijski enzimi djelomično probavljaju mliječni protein kazein, zbog čega je jogurt lakše probavljiv.
Voćni jogurt sadrži manje kalcija jer šećer i voće zauzimaju dosta mjesta u čašici. Vitamin D se ne nalazi prirodno u jogurtu, no iz razloga što pospješuje apsorpciju kalcija mnogi ga proizvođači dodaju u jogurt.
Oporavak nakon tjelovježbe
S pravim omjerom proteina i ugljikohidrata jogurt je, posebno visokoproteinska grčka verzija, odličan izbor nakon tjelovježbe. Prema riječima Keri Gans, njujorške nutricionistice “savršeno vrijeme za jogurt je do 60 min nakon vježbe”.
Proteini osiguravaju amino kiseline koje su nužne mišićima pri oporavku, objašnjava Gans, a ugljikohidrati obnavljaju ispražnjene energetske zalihe u mišićima. Bonus je ako uz jogurt popijete i bocu vode: proteini iz jogurta pomažu crijevima u apsorpciji vode, što pozitivno djeluje na hidrataciju.
Borac protiv prehlade i alergija
Prema rezultatima istraživanja bečkog sveučilišta preživjet ćete sezonu prehlade i gripe bez problema jedete li 100g jogurta dnevno; žene koje su dnevno konzumirale barem 100g jogurta imale su aktivnije T stanice (stanice koje se bore protiv bolesti i infekcija) nego što su to imale prije početka redovne konzumacije ove namirnice.
“Zdrave bakterije iz jogurta signaliziraju imunološkom sistemu da se bori protiv štetnih bakterija”, tvrdi autorica studije dr. Alexa Meyer.
Osobe koje pate od alergija imaju nisku razinu T-stanica stoga će ih razveseliti vijest da im jogurt može olakšati stvari. Rezultati istraživanja studije objavljene u Journal of Nutrition pokazuju da su osobe koje su dnevno konzumirale 200g jogurta rjeđe pokazivale simptome alergije od osoba koje nisu redovito konzumirale jogurt.
Uprkos šećeru, jogurt ne uzrokuje karijes. Naučnici s Marmara University iz Turske testirali su niskokalorične, lagane i voćne okuse jogurta i otkrili su da niti jedan ne oštećuje zubnu caklinu, što je inače najčešći uzrok propadanja zuba. Također, mliječna kiselina štiti i vaše desni. Želite li smanjiti rizik od zubnih bolesti i do 60% morate pojesti barem 50g jogurta dnevno.